ponedjeljak, 24. listopada 2016.

OSCE Mission u BiH: Nastavak teme o nasilnom ekstremizmu


DRUŠTVENI DIJALOG KAOPRVI ODGOVOR NA
NASILNI EKSTREMIZAM

U uspostavljanju društvenog dijaloga potrebno je sljedeće:

     -     Motivacija, politička volja i vodstvo;
     -     Pravilno definirani ciljevi i mandat organa vlasti i jasna uloga javnog i privatnog sektora;
     -     Identifikacija slabosti u sigurnosnom i odbrambenom sistemu i strategije za njihovo otklanjanje.


DRUŠTVENI DIJALOG POBOLJŠAVA RAZUMIJEVANJE OPASNOSTI I UZROKA NASILNOG EKSTREMIZMA.

          Važno je prepoznati svoje mjesto i ulogu u procesima sprječavanja, suzbijanja i borbe protiv nasilnog ekstremizma, te uspostaviti učinkovitu saradnju i koordinaciju između svih partnera.

Osnovni preduslovi za efikasan zajednički rad su:

Dijeljenje istih ciljeva i strategije;
Uzajamno poštivanje;
Spremnost i sposobnost da se radi zajedno;
Sposobnost za određivanje pravila ponašanja i dijeljenje posla.

MUDRO PARTNERSTVO IZMEĐU
JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA


Partnerstvo izmešu javnog i privatnog sektora treba funkcionisati na svim nivoima, od države do pojedinca. Trebalo bi omogućiti maksimalan doprinos svih učesnika i održavanje osnovnih uloga svakog sektora prema normama liberalno demokratskog društva. Ova ravnoteža se može postići poštujući navedene principe zajedničkog rada.

ULOGA DRŽAVNIH TIJELA I
INSTITUCIJA


Vlade imaju primarnu odgovornost za prevenciju i borbu protiv nasilnog ekstremizma, istovremeno štiteći ljudska prava i osnovne slobode.

Uloge tijela i institucija na svim nivoima u borbi protiv nasilnog ekstremizma treba definirati u sveobuhvatnim strategijama, kao što je strategija koju je usvojilo Vijeće ministara BiH. Institucije ta provošenje zakona i druge sigurnosne i odbrambene strukture trebaju igrati glavnu ulogu u borbi protiv nasilnog ekstremizma, uz poršku tijela nadležnih za demokratksu kontrolu i nadzor.

Zakonodavni i pravosudni organi trebaju nastojati da neprekidno prilagođavaju relevantne propise i poboljšavaju procesuiranje zločina zbog promjenjive prirode nasilnog ekstremizma, poštujući ljudska prava i osnovne slobode. To zahtijeva kvalitetno planiranje i pripremu, jasnu primjenu međunaronih standarda ljudskih prava, poboljšanje komunikacije sa javnošću i poštivanja principa inkluzinvosti u radu sa lokalnim zajednicama, nevladinim organizacijama i drugim grupama.


ULOGA POSLOVNIH SUBJEKATA


Djela terorizma mogu imati veliki ututicaj na ekonomiju, sa posljedicama po tržište kapitala i investicie. Takve posljedice su posebno duboke u manjim zemljama u kojima je rizik ulaganja povezan sa kamatnim stopama. Ekonomski uticaj takvih napada je vidljiv kratkoročno kao i dugoročno. Kratkoročno, tržišta kapitala se mogu zatvoriti; dok dugoročno ulaganje može prestati. Dakle, poduzeća moraju biti uključena u nastojanja da se stvori okruženje koje sprječava razvoj nasilnog ekstremizma: to bi moglo uključivati doprinos u razvoj sigurnosne strategije i politike, te njihovu aktivnu ulogu u njihovoj provedbi.

VLADE IMAJU PRIMARNU ODGOVORNOST ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV NASILNOG EKSTREMIZMA, ISTOVREMENO ŠTITEĆI LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE.



ULOGA CIVILNOG DRUŠTVA

          Prednosti angažovovanja civilnog društva, posebno nevladinig organizacija, medija i lokalnih zajednica, su dugo bile zanemarene u razvoju sigurnosnih politika i strategija.

Civilno društvo mora biti osposobljeno da:


  • Pruži nezavisnu vanjsku analizu  i stručnost o sigurnosnoj situacij i pitanju nasilnog ekstremizma;
  • Učestvuje u definisanju politika, strategija i akcionih planova;
  • Širi svijest među članovima državnih institucija i građanima o nasilnom ekstremizmu;
  • Pomaže u izgradnji kapaciteta sigurnosnih institucija i nevladinih organizacija;
  • Poboljša komunikaciju sa određenim grupama, a posebno mladima koji se smatraju podložnim na indoktrinaciju i regrutovanje u nasilne ekstremističke organizacije;
  • Doprinese kampanjama i drugim aktivnostima za provedbu zakona institucija koje nastoje delegitimizitati nasilne ekstremističke organizacije, te učestvovati u rehabilitaciji njihovih članova;
  • Spriječi zloupotrebu sredstava i infrastrukture NVO u procesima finansijranja nasilnog ekstremizma;
  • Organizuje i provodi kampanje protiv govora mržnje i promovira pozitivne priče među mladima.


ULOGA ŽENA

Uključenost žena iz svih sfera, uključujući aktivistkinje, nastavnice i članice porodice, od vitalne je važnosti u učinkovitu borbu protiv nasilnog ekstremizma. Njiovo učešće u stvaranju politike je presudno kako bi se osigurlano da su sva gledišta uzeta u obzir i da su obrađeni oblici regrutovanja koji specifično ciljaju na njih. Treba prepoznati doprinos žena promoviranju kontra-narativa jer on može imati više odjeka kod određene publike. Njihov aktivizam o plitičkim, socijalnim, ekonomski, kulturnim ili obrazovnim pitanjima može dodatno doprinjei stvaranju alternativnih narativa. Osiguravanje avnopravnosti spolova u sigurnosnim i drugim državnim tijelima može poboljšati percepciju javnosti o pooliciji i drugim institucijama.


ULOGA MLADIH


Nezaposleni, neobrazovani i nezadovoljni mladi ljudi predstavljaju grupu visoog rizika. Organizacije mladih trebaju podsticai socijalno uključivanje mladih na svaki mogući način. Ove organizcaije su često u poziciji da uključe mlade ljude na način na koji druge to ne mogu. Mladi imaju važnu ulogu u stvaranjju i prenošenju kontra-priča protiv govora mržnje i nasilnog ekstremizma putem društvenih mreža i interneta.


ULOGA OBRAZOVNOG SEKTORA

Važnost obrazovnih ustanova u odbacivanju diskriminacije, segregacije i politizacije obrazovanja se ne može dovoljno naglasiti s obzirom da ovi elementi mogu u velikoj mjeri doprinjeti nasilnoj radikalitaciji mladih ljudi. Prosvjetni radnici bi trebali pomoći u širenju pozitivnih priča o društvenim vrijednostima, tolernciji, otvorenosti i povezanosti da bi se podrijevali narativi nasilnog ekstremizma. Oni bi takošer trebali biti obučeni za otkrivanje simptoma nasilnog ekstremizma u ranoj fazi, i biti opremljeni srestvima kako bi osposobili podlože studente da se suprotstave i sami dovedu u pitanje nasilni aktetremizam. Roditeljima se treba pristupiti kao prema partnerima u spječavanju ovih pojava.


ULOGA VJERSKIH ZAJEDNICA I USTANOVA

Iako je od suštinskog značaja da se izbjegne prekomjerno pojednostavljivanje nasilnog ekstremizma kao vjerskog fenomena ili problema za određenu vjersku grupu, uloga koju mogu imati vjerske vođe i zajednice može biti neprocjenjiva. Oni mogu u velkoj mjeri doprinjeti delegitimiziranju nasilnog ekstremizma razvijanjem "veze" između djela nasilnog ekstremizma i vjerskih uvjerenja i prakse. Oni su također jedinstveno pozicionirani da grade povjerenje između državnih tijela i javnosti, promoviranju međusobnu toleranciju među društvenim grupama, te da pruže neposrednu i efikasnu pomoć pojedincima pod rizikom radikaliziranja.


ULOGA MEDIJA


Mediji, bilo da se radi o javnim ili privatnim, štampanim ili elektronskim, imaju višedimienzionalnu ulogu. Oni su važan partner u prevenciji i borbi protiv nasilnog ekstremizma i ublažavanju posljedica nasilja. Mediji mogu pomoći da se podigne svijest građana o opasnostima nasilnog ekstremizma i promovirati mehanizme za rješavanje ovog izazova. Važno je naglasiti da, umjeso da se fokusiraju na počinitelje nasilnog ekstremizma i analiziranje njihovih motiva, mediji bi trebali posvetiti veću pažnju lokalnim herojima koji se svojim riječima i djelima bore protiv nasilnog ekstremizma, kao i diskutovanju o tome kako su snažne zajednice koje odlikuju zajedničke vrijednosti i poštovanje u mogućnosti da prevaziđu ovakve napade.

Sigurnostni sektor ne smije zanemariti ulogu medija kao sredstva komuniciranja sa javnošću i kao partnera za povećanje trasparentnosti svoga rada. Partnerstvo između sigurnosnog sektora i medija mora biti izgrađeno na principu povjerenja i jasnih procedura u vezi sa pružanjem  pravovremenih i tačnih informacija u slučaju napada, posljedicama i poduzetim mjerama. Stoga postoji potreba za ulaganjem u razvoj vjetšna gasnogovornika i novinara kako bi se osiguralo kvalitetno izvještavanje o nasilnom ekstremizmu.

ZAKLJUČAK

Nasilni ekstremizam predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov koji zahtijeva sveobuhvatan i jedinstven odgovor države i društva.

Dio tog odgovora se mora koncentrisati na sistemsko rješavanje društvenih i ekonomskih uslova koji pogoduju nastanku i šerenju nasilnog ekstremizma.


Za uspjeh takvog odgovora mora se osigurati poštivanje ljudskih prava, osnovni sloboda i vladavine prava.

SVI IMAJU ULOGU U PREVENCIJI I BORBI  PROTIV NASILNOG EKSTREMIZMA!


N.Ć.

Nema komentara:

Objavi komentar