Geografija: Japan, Azijsko tehnološko čudo

Japan - azijsko tehnološko čudo

          Japan je industrijska velesila smještena u istočnoj Aziji. Ova država se proteže na četiri velikae pokrajine (Hokaido, Honšu, Šikoku i Kjušu) i više stotina malih otoka (tačnije 377 + 819 km2). Od kontinenta je odvojen Japanskim morem, zahvaljujući kojem je dugo bio zaštićen od stranih utjecaja pa se razvio u jedinstveno i homogeno društvo. Japan je zemlja koja ima bogatu prošlost, ali i velika očekivanja ka budućnosti prosperiteta države. Nastao je na području skromnih prirodnih potencijala i u stalnom strahu od prirodnih nepogoda. Unatoč teškoćama, uspio se u nešto više od stotinu godina preobraziti iz feudalne države u najveću industrijsku silu poslije SAD-a. Golemi razvoj doveo ga je među vodeće privredne sile, a Japani uživaju u najvišem životnom standardu na svijetu.

Prirodna obilježja

Uzgoj riže u Japanu

         Japan se smjestio na zapadnom dijelu "vatrenog prstena", na tektonski izrazito dinamičnom prostoru, bez znatnijih rudnih bogatstava. Uz česte potrese, Japanu prijeti i više od 70 živih vulkana. Obilježje Japana je suprotnost između vrlo raščlanjenih i gotovo nenaseljenih planina koje zauzimaju 75% površine i razmjerno malih, ali vrlo gusto naseljenih nizina uz obalu. U planinskim predjelima smjenjuju se gorski lanci i usječene doline. Većina teritorija je građena od vulkanskih stijena,  asamo jug (tj. Šikoku te dijelovi Honšua i Kjušua) izgrađeni su od metamorfnih stijena. Rijeke su u blizini upća nataložile male napravne ravni u kojima su se smjestili svi veći gradovi. Najveća je nizina Kanto na Honšuu, u kojoj se nalazi glavni grad Tokio, a ostale su Novi i Sendai na Gonšuu te Išhikari na Hokaidu. Osim naplavnih nizina, plodna zemljišta ima Kjušu, zasutim vuklanskim pepelom. U sastav Japana ulaze i dva niza vuklanskih otoka na jugu: otočje rjukju na jugozappadu u kojem je najveći otok Okinava te otočje Bonin i Vulkanski otoci na jugoistoku. Uz to, Japanu pripada otok Tsušima u Korejskom prolazu i nekoliko otoka u Japanskome moru. Klima Japana varira od suptropske na jugu do umjerene kontinentske na sjeveru, a znatan dio teritorija je pod šumom.

 Stanovništvo

Osjećaj za tradicionalne vrijednosti Japana je uveliko prisutan

          Stanovništvo Japana je mnogobrojno (tačnije 126,39 miliona), ali je neravnomjerno raspoređeno. Najgušće su naseljene nizine na istočnoj obali Honšua između Tokija i Kobea (1.200 stanovnika po kilometru), a vrlo rijetko planinski predjeli. Pacifička obala Honšua najbolje je urbanizirana i tu su smještene najveće japanske aglomeracije Tokio-Jokohama (25. miliona), Nagoja (2,15 miloona), Osaka-Kjoto-Kobe (8,70 miliona). Stanovništvo Japana je homogeno (99% čine Japanci),  zbog stroge politike doseljavanja postoje tek malobrojne skupine useljenika među kojima su najbrojniji Korejci, Kinezi i Brazilci. Na sjeveru otoka Honšu i na Hokaidu očuvala se amla skupina bijelih prastanovnika Japana - Ainu. Procjenjuje se kako njihov broj ne prelazi nekoliko hiljada, a uglavnom se bave lovom i ribolovom. U prošlosti Japanci su ih potisnuli u sjeverne, nepovoljnije krajeve, ali su se i miješali sa njima. Sami Japanci su se formirali od dviju etničkih skupina. Jedna je stigla sa azijskog kopna, a druga s juga (Malajci). Ova mješavina je primila kinesku kulturu preko Koreje i dalje je razvila na vlastiti način, pri čemu joj je epomogao upravo njen izolirani otočni položaj.

Brzi razvoj Japana u zadnjih stotinjak godina

          Japan se samostalno razvijao otprilike do sredine 19. stoljeća kada su mu najprije SAD, a zatim i europske zemlje nametnuli ugovoore o trgovini. Dinamičan razvoj Japana započeo je u vijreme cara Meijia koji je proveo brojne društvene reforme (1868. godine). Ukinuo je stoljetne feudalne odnose i slomio moć samuraja, a u zamjenu uveo ustav po uzru na zapadne tzemlje. u njegovo su vrijeme udareni temelji industrijalizacije pa je Japan do početka Drugoga svjetskog rata u prosjeku imao brži privredni rast nego većina drugih država. Interesantno je spomenuti kako su u to vrijeme glavni iznozni proizvodi Japana bile kukuljice dudova svilca. Zbog velikog napretka, u Japanu se razvila imperijalistička politika koja ga je dovela u sukob sa saveznicima. Rat je završen porazom i velikim ljudskim i materijalnim gubicima. Ubrzo se, međutim, Japan oporavio i uslijedilo je razdoblje još bržeg industrijskog rasta. Razlog novog uzleta je u spremnosti na uvođenje suvremenih tehnologija, a veliki poticaj proizvodnji dala je američka potrošnja tokom Korejskog rata. jedina ozbiljnija privredna kriza potresla je Japan u vrijeme naftne krize početkom 70-ih godina 20.-og stoljeća, kada su poskupjeli energenti o čijem je uvozu ovisila japanska proizvodnja. Unatoč svemu, Japan se uskoro oporavio i nezaustavljivo krenuo dalje.

Savremena obilježja

Brzina i tačnost je odličje napretka ove velike države

          Više je razloga zbog kojih japanska privreda ima tako dobre pokazatelje. Trebalo bi u svakom slučaju izdvojiti velika ulaganja u razvoj i brzo prihvačanje novih tehnologija, te stručnu i visoko kvalificiranu radnu snagu.
Oblilježje japanske privrede je minimalno upletanje države, što je mogće zbog velike radne discipline Japanaca. Vanjskotrgovinska bilansa Japana je decenijama pozitivna, zahvaljujući najviše industrijskim proizvodima koje maštovitim i agesivnim pristupom uz niske cijene plasiraju širom svijeta. Velika trgovačka dobit omogućuje Japanu velika ulaganja u inozemstvo (Ameriku i Europu). Uslužne djelatnosti su u Japanu odlično razvijene, a treba spomenuti kako su najveće svjetske banke upravo japanske.

Privredne djelatnosti

          U poljoprivrednoj poizvodnji prednjači uzgoj riže te različitog voća i povrća. U pregrani Japanaca veliku ulogu imaju morski plodovi pa je Japan poslije Kine najveća ribarska sila na svijetu. Rudno bogatsvo i fosilni energetski izvori su skromni. ima tek malo obojenih metala te uglja, nafte i plina. Industrija je najvažnija privredna djelatnost u Japanu, s težištem na visokoj tehnologiji, odnosno robi visoke kvalitete koja je zauzela velik dio svjetskoga tržišta. Proizvodni kapaciteti su koncentrirani u obalnim predjelima, a proizvodnjom dominiraju velike kompanije čiju proizvodnju dopunjavaju mnogobrojna manja poduzeća. Jedna je od najuspjenijih industrijskih grana - automobilska. Razila se nakon naftne krize orijentacijom na proizvodnju volzila sa manjom potrošnjom. Najpoznatije automobilske kompanije su: Tojota, Nisan, Micubiši i Mazda. Prema ostvarenoj dobiti, veće značenje ima elektronička i elektrotehnička industrija. Prednjače Hitači, Tošiba i Soni, koji su vodeći svjetski proizvođači kućanskih aparata, telekomunikacijske opreme i računara. Uz ove grane razvijena je indrustrija umjetnih vlakana i baznih hemijskih proizvoda.

Južni Japan

          Južni Japan je isprekidan planinski kraj koji se pruža od otočja Riu-Kiu, preko Kjušua, Šikokua do jugozapadnog Honšua. Suptropska obilježja se pojačavaju od sjevera prema jugu, a obale unutrašnjeg mora spadaju u najprivlačnije dijelove Japana. U gusto naseljenom području raznolika je i privredna aktivnost. Intenzivna poljoprivreda (riža, šećerna trska, pamuk, duhan) osobito je razvijena na zapatu otoka Kjušu. Na tom je otoku i bogato rudarsko područje. Na sjeveru otoka nalaze se velike zalihe uglja, a na jugu rudnici bakra.

U južnom Japanu je smješten velik dio moderne japanske industrije. Industrijska djelatnost je koncentrirana na dva prostora. U sjeverozapadnom dijelu otoka Kjušu nalazi se industrijska zona Kanmon u koju su uključeni i južni dijelovi otoka Honšu. Središte regije je Kitakišu (1,02 miliona). U zapadnom dijelu Honšua je druga po veličini japanska industrijska zona Hanšin - Kinki sa razvijenom automobilskom (Micubiši) i elektronskom (Sanjo) industrijom. Njezino središte je Osaka (2,6 miliona), u nizini Nobi, koja je uz Tokio najvažnije privredno središte Japana. Velika koncentracija industrije uvjetovala je razvoj luke Kobe (1,42 miliona), na čiji je razvoj pozitivno utjecalo jačanje veze sa Amerikom. Sjeverno od Osake, u blizini jezera Biva, u plodnoj ravnici razvio se Kjoto (1,46 miliona), stara japanska prijestolnica u kojoj se stara zanatska tradicija (porculanski predmeti, svila) povezala sa modernom industrijom. U južnom Japanu su smještena neka od najvažnijih saobraćajnih središta zemlje: Šimonoseki, na južnom rubu Honšua, gdje se odvija komunikacija između Pacifika te Japanskog i Istočno-kineskog mora, Hirošima (1,11 miliona) i stara japanska luka Nagasaki, poznata po proizvodnji čelika i brodogradnji. Najslabije razvijeni dio južnog Japana je otok Šikoku na kojem su glavne privredne grane zemljoradnja, ribarstvo i prerada drva.

Centralni Japan

          Prostire se u najširem dijelu Honšua gdje se među mnogobrojnim vulkanskim vrhovima smjestila i našira nizina - Kanto. Karakteristika ove regije je nagli prijelaz iz suptropske u umjerenu klimu: Suptropske kulture se u obalnom dijelu šire do Tokija. Unatoč pretežno planinskom kraju, centralni Japan je vrlo gusto naseljen kraj. Tokio (11,77 miliona) je politički, kulturni, trgovački, finansijski i industrijski centar zemlje. Sa susjednom lukom Jokogamom (3,31 miliona) spojen je u veliku aglomeraciju koja se čini najvećom na svijetu.

Tokyo - prelijep prizor centra grada

          Jokohama je još u prošlom stoljeću bila ribarsko selo, a razvila se usporedo sa modernim tehničkim razvojem Japana, kao luka za potrebe Tokija i nizine Kanto. U njezinoj okolici smještena su najveća japanska brodogradilišta. Regija Kanto ima najveću koncentraciju industrije i saobraćaja na svijetu. Zanimljivo je da je ova velika industrijska zona s tekstilnom, metalnom, hemijskom, elektrotehničkom, prehrambenom, papirnom i drugom industrijom, ovisi o uvozu svih sirovina, osim svile. Ostali dijelovi središnjeg Japana imaju izrazit planinski reljef sa malobrojnim kotlinama. U drugoj većoj ravnici toga plainskog prostora razvlia se industrijska regija Čukio (Chukio). Središte regije je Nagoja (2,15 miliona), udaljena 7 km od mora s kojim je povezana plovnim kanalom. U ovoj regiji je razvijena keramička i automobilska industrija - Tojota (Toyota).

Sjeverni Japan

          Sjeverni Japan uveliko se razlikuje od ostatka države. Obuhvača sjeverni dio Honšua i Hokaida. Klima je u ovim krajevima surovija, a utjecaj hladne morske struje posebno se osjeća na istoku. U naseljavanje sjevernih predjela Japana mnogo se ulaže, ali se Japanci nerado sele iz toplih krajeva juga na hladni sjever. Kako bi se izbjegle negativne predodžbe o njemu, staro ime otoka Jeso (što znači "divlji") promijenjeno je u Hokaido, što znači "sjeverni".
          Na sjeveru Honšua prestaje suptropsko raslinje, a riža koja se, doduše, uzgaja i na Hokaidu, opada u odnosu na pšenicu. Zato je ovdje razvijenije stočarstvo, šumarstvo i ribolov.

          Zbog dodira toplih i hladnih morskih voda, osobito su povoljni uvjeti za ribolov. Sjeverni Japan je bogatiji rudama od ostalih pokrajina. Tu ima željeza, bakra, srebra, kameog uglja a i nafte. Niti jedna od ovih sirovina ni približno ne zadovoljava japanske potrebe. Zbog rijetke naseljenosti slabija je i industrijska djelatnost. Gradovi su rijetki, a najveći je Saporo (1,76 miliona), administrativno i industrijsko sjedište sjevera, smješteno u nizini Išikari. Uz njega se razvila luka Hakodate, poznata kao veliko ribarsko središte.


Riječ autora:


Na kraju bih istakao da lično mislim da je tekst zaista vrijedan čitanja, prije svega zbog sadržine informacija o ovako velikom ekonomskom divu na Istoku planete zemlje, a i onda zato što su za pisanje ovoga teksta zaduženi profesionalci svoje oblasti, te sam uspio većinu stvari ovdje napisati kako su i oni napisali u svojoj knjizi za Geografiju, za treći razred gimnazije, a i parafrazirati određene dijelove teksta. Znanje je znanje i želim ga svima učiniti transparentnim, te nije autorska krađa, jer iako imam reklame na ovom blogu, nije mi u cilju da steknem novac prodajom teksta, nego samo služenjem informacija iz njihove knjige što je potpuno legalno. Za sve informacije oko ovoga teksta, i/ili eventualna pitanja molim da mi se lično obratite na moj mejl ili google profil. Pravo da kopirate informacije sa ovog bloga samim ovim pisanjem dajem upravo čitateljima.

                                                                                                                               Priredio:

                                                                                                                             Nijaz Ćehaja