OSCE Mission u BiH: Prevencija i borba protiv nasilnog ekstremizma, SVI IMAJU ULOGU!

Nasilni ekstremizam i terorizam su ozbiljne sigurnosne prijetnje, koje zahtijevaju sveobuhvatan odgovor na svim nivoima.

ŠTA JE NASILNI EKSTREMIZAM?

          Iako ne postoji jedinstveno prihvaćena definicija nasilnog ekstremizma, ovaj fenomen se obično karatkerizira kao:

"PODRŠKA ILI VRŠENJE NASILJA NAD DRUGIM LJUDSKIM BIĆIMA U KORIST POLITIČKIH CILJEVA"

TAKVO NASILJE SE VRŠI, BEZ OBZIRA NA VJERU, RASU, ETNIČKU PRIPADNOST, SPOL ILI SEKSUALNU ORIJENTACIJU.

U izradi ove definicije treba napomenuti određene ključne karakteristike:

• Ekstremizam nije sinonim za nasilni ekstremizam. One se samo javlja kada se radiklane ideje ili uvjerenja nasilno nameću drugima, bilo da  se radi o članovima porodice, široj grupi/društvenoj zajednici ili društvu u cjelini, kao jedini ispravan kodeks ponašanja i djelovanja.

• Počinitelji nasilnog ekstremizma pokušavaju dobiti identitet koji će im pružiti šitu podršku i opravdati ili legitimizirati nasilje. U tom smislu, identitet se najčešće traži kroz pripadnost određenoj regiji, rasiji, etničkoj ili nacionalnoj grupi, pokretu, itd.

• Pravo na vlastiti stav ili ideju, čak i ekstremnu, spajaju sa nasiljem. Bez obzira na to kako se stav može opravdati općeprihvaćenim ljuskim pravima i slobodama, nasilno nametanje takvih stavova se ne može opravdati

• Djela nasilnog ekstremizma često imaju za cilj izazvati gubitak ljudskih života, ekonomsku ili materijalnu štetu, ili jednostavno stvoriti nemir ili strah.

          Dakle, nasilni ekstremizam, s obzirom na njegove uzroke, način provedbe i posljedice, je složen fenomen i prestavlja izazov koji zahtijeva napore svih nas. Bez obzira na bilo kakve navodne motivacije, nasilni ekstremizam nema mjesta u bilo kojem društvu. Zajednice moraju učiniti sve što mogu da se on spriječi, a i biti dovoljno jake da izdrže pojave nasilnog ekstremizma.

ŠTA POGODUJE ŠIRENJU NASILNOG EKSTREMIZMA?

Ekstremizam postoji u svim društvima i poličikim sistemima, u demokratskim društvima kao i u diktaturama. Teorija koju zagovara veliki broj ljudi koji su upoznati sa prirodom nasilnog ekstremizma navodi da nasilje počinje tako gdje demokratski procesi prestaju.

U demokratskim društvima gdje postoji kultura dijaloga u kojem se mogu raspravljati suprotstvaljena, pa čak i ekstremna mišljenja, prostor za nasilni ekstremizam je znatno smanjen. U takvim društvima, ekstremne ideje podliježu većoj kontroli i poboljšanom međusobnom razumijevanju. U tom smislu, otvorenost države i društva ima neposredan utjecaj na izglede da ekstremizam poprimi nasilnu formu.

U DEMOKRATSKIM DRUŠTVIMA GDJE POSTOJI KULTURA DIJALOGA U KOJEM SE MOGU RASPRAVLJATI SUPROTSTAVLJENA, PA ČAK I EKSTREMNA MIŠLJENJA, PROSTOR ZA NASILNI EKSTREMIZAM JE ZNATNO SMANJEN.
U TAKVIM DRUŠTVIMA EKSTREMNE IDEJE PODLIJEŽU VEĆOJ KONTROLI I POBLJŠANOM MEĐUSOBNOM RAZUMIJEVANJU.


U slučaju da takva otvorena i slobodna komunikacija ne postoji, ekstrmisti se izoliraju, sami sebi određuju ograničenja ili se umjesto toga opredjeljuju na nasilje.

Pomak prema nasilju od strane pojedinaca ili grupa nije neizbježan, ali je sve vjerovatniji pod sljedećim uslovima:

     -     visok nivo nezaposlenosti;
     -     ekonomska kriza; i / ili
     -     društvena izolacija.

U kombinaciji, ovi uslovi često mogu dovesti do:

     -     gnjeva zbog statuta u društvu i nezadovoljstva državnim aparatom; i
     -     dubokog osjećaja nepravde i osjećaja izigranosti od strane sistema.

STOGA JE POTREBNO RADITI KAKO BI SE SISTEMATSKI ELIMINISALI DRUŠTVENI I EKONOMSKI USLOVI KOJI POGODUJU NASTANKU I ŠERNJU NASILNOG EKSTREMIZMA, KAO I PREDUZELE MJERE ZA PREVENCIJU I SUZBIJANJE NASILNOG EKSTREMIZMA.

PROMOCIJA NASILNOG
EKSTREMIZMA I REGRUTOVANJE
SLJEDBENIKA

          Rana intervencija kako bi se spriječila pojava nasilngo ekstremizma je od suštinskog značaja ali prestavja i izazov. U smislu promocije i regrutovanja, koje se uglavnom obavlja putem interneta, nasilne ekstremističke grupe imaju moderan koncept djelovanja slično snažnim globalnim brendovima.

Kroz "online" reklame i aktivne profile na društvenim mrežama, takve grupe su u velikoj mjeri u stanju privući i registrovati nove članove na isti način kao i globalne korporacije.

Promotivni video materijali često prikazuju romanticizirani ideal, izostavljajući pokolj sa ratišta i bol žrtava i preživjelih, njihovih porodica i pprijatelja. Spremnost pojedinca na borbu i žrtvovanje za dobrobit grupe se slavi u nedostatku bilo kakvog racionalnog razmišljanja o stvarnim uzrocima vlastitog nepovoljnog položaja u društvu. Snimke brutalnih aktivnosti su rezervisane i namijenjene za komunikaciju sa neprijateljem, prijetnje, ucjene i "prezimanje odgovornsoti" za teroristička djela.

Internet forumi se uglavnom uspostavljaju nakon nesretnog događaja koji "potvršuje negativan narativ protiv društva ili države" i koriste se za dalju inodktrinaciju.

Osim interneta, imovina i i infrastruktura (često legitimnih) organizacija civilnog društva i tradicionalni mediji se koriste za promovisanje nasilnog ekstremizma i pridobivanje novih članova.

Ova ista infrastruktura koristi se za financiranje nasilnih ekstremističkih frupa koje često funkcionišu slično mrežama organizovanog kriminala.

Za razlku od onih angažovanih za "prvu liniju vatre", koji mogu biti prisiljeni izgubiti svoje živote, promoteri, treneri, organizatori i pokrovitelji su često visoko obrazovani, dobro zabrinuti i zaštićeni, vješti korisnici informacijskih tehnologija, sa superiornim komunkacijskim vještinama koji se korsite za afirmaciju identiteeta koji organizacija uživa. Oni su često povezani sa prganizovaniim kriminalom. Ove osobe najčešće nisu spremne rizikovati vlastite živote.

PODLOŽNE DRUŠTVENE GRUPE

          Glavne ciljne grupe za regrutovanje su nezaposleni, otuđeni i i neobrazovani pojedinci ili izolovane društvene grupe, sa jakim osjećajem društvene nepravde i osjećajem izdaje od strane države. Nasilni ekstremisti često uspijevaju u manipulaciji kada ponude dodatnu negativnu priču o državi i društvu iz kojeg se ciljana publika već osjeća otuđeno, i pozitivne narative o vrijednostima onih koji su već uključeni u djela nasilja i terora.

          Država i društvo u cjelini moraju poboljštati komunikaciju sa podložnim pojedincima i grupama, raditi na pitanjima osjećaja otuđenosti i stvoriti mogućnosti za njihovo uključivanje u društvo. Međutim, komunikaciju

GLAVNE CILJNE GRUPE ZA REGRUTOVANJE SU NEZAPOSLENI, OTUĐENI I NEOBRAZOVANI POJEDINCI ILI IZOLOVANE DRUŠTVENE GRUPE SA JAKIM OSJEĆAJEM DRUŠVENE NEPRAVDE I OSJEĆAJEM IZDAJE OD STRANE DRŽAVE.

često ne može inicirati policija ili sigurnostne službe jer takvi pojedninci i grupe imaju tendenciju da izbjegavaju državne agencije.
Stoga nevadine organizaije imaju važnu ulogu u uspostavi dijaloga, podsticanju učešća i radu na smanjenju privlačnosti nasilnog ekstremizma.

KAKO ODGOVORITI NA IZAZOV
NASILNOG EKSTREMIZMA?

          Odgovor na izazov nasilnog ekstremizma zahtijeva cjelovit pristup koji doseže izvan sigurnosti i odbrane i uključuje cijelo društvo. U skladu sa tim, nekoliko rezolucija i deklaracija Ujedinjenih nacija i regionalnih organizacija, ključujući i Organizaciju za sigurnost i saradnju u Evropi, ukazuju na potebu za sveobuhvatnim nacionalnim pristupom prema fenomenu nasilnog ekstremizma, dopunjujući regionalnu i globalnu saradnju i koordinaciju.

Ovaj pristup na državnom nivou obuhvata koordiniranu akciju vladinih institucija, privatnog sektora, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija. To također zahtijeva opću saglasnost, strpljive instutucije i izgradnju kapaciteta na svim nivoima, te saradnju raznolikih aktera.

Prvi korak - postizanje općeg sporazuma o sveobuhvatnom odgovoru na izazove nasilnog ekstremizma  zahtijeva pokretanje društvenog dijaloga u svrhu ocjenjivanja potreba, definiranja mjera i strukturiranja aktivnosti i uloge svig pranera u brobi protiv nasilnog ekstremizma.

Riječ autora:

Ovo je samo početak cjelokupne teme o nasilnom ekstremizmu, a u nastavku ću vam pokušati prenijeti šta je to društveni dijalog kao odgovor na nasilni ekstremizam. Tekst je preuzet i priređen iz glavnog prospekta OSCE-a u BiH.


Priredio: Nijaz Ćehaja