OSCE Mission u BiH: Nastavak teme o nasilnom ekstremizmu

DRUŠTVENI DIJALOG KAOPRVI ODGOVOR NA
NASILNI EKSTREMIZAM

U uspostavljanju društvenog dijaloga potrebno je sljedeće:

     -     Motivacija, politička volja i vodstvo;
     -     Pravilno definirani ciljevi i mandat organa vlasti i jasna uloga javnog i privatnog sektora;
     -     Identifikacija slabosti u sigurnosnom i odbrambenom sistemu i strategije za njihovo otklanjanje.


DRUŠTVENI DIJALOG POBOLJŠAVA RAZUMIJEVANJE OPASNOSTI I UZROKA NASILNOG EKSTREMIZMA.

          Važno je prepoznati svoje mjesto i ulogu u procesima sprječavanja, suzbijanja i borbe protiv nasilnog ekstremizma, te uspostaviti učinkovitu saradnju i koordinaciju između svih partnera.

Osnovni preduslovi za efikasan zajednički rad su:

Dijeljenje istih ciljeva i strategije;
Uzajamno poštivanje;
Spremnost i sposobnost da se radi zajedno;
Sposobnost za određivanje pravila ponašanja i dijeljenje posla.

MUDRO PARTNERSTVO IZMEĐU
JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA

Partnerstvo izmešu javnog i privatnog sektora treba funkcionisati na svim nivoima, od države do pojedinca. Trebalo bi omogućiti maksimalan doprinos svih učesnika i održavanje osnovnih uloga svakog sektora prema normama liberalno demokratskog društva. Ova ravnoteža se može postići poštujući navedene principe zajedničkog rada.

ULOGA DRŽAVNIH TIJELA I
INSTITUCIJA

Vlade imaju primarnu odgovornost za prevenciju i borbu protiv nasilnog ekstremizma, istovremeno štiteći ljudska prava i osnovne slobode.

Uloge tijela i institucija na svim nivoima u borbi protiv nasilnog ekstremizma treba definirati u sveobuhvatnim strategijama, kao što je strategija koju je usvojilo Vijeće ministara BiH. Institucije ta provošenje zakona i druge sigurnosne i odbrambene strukture trebaju igrati glavnu ulogu u borbi protiv nasilnog ekstremizma, uz poršku tijela nadležnih za demokratksu kontrolu i nadzor.

Zakonodavni i pravosudni organi trebaju nastojati da neprekidno prilagođavaju relevantne propise i poboljšavaju procesuiranje zločina zbog promjenjive prirode nasilnog ekstremizma, poštujući ljudska prava i osnovne slobode. To zahtijeva kvalitetno planiranje i pripremu, jasnu primjenu međunaronih standarda ljudskih prava, poboljšanje komunikacije sa javnošću i poštivanja principa inkluzinvosti u radu sa lokalnim zajednicama, nevladinim organizacijama i drugim grupama.

ULOGA POSLOVNIH SUBJEKATA

Djela terorizma mogu imati veliki ututicaj na ekonomiju, sa posljedicama po tržište kapitala i investicie. Takve posljedice su posebno duboke u manjim zemljama u kojima je rizik ulaganja povezan sa kamatnim stopama. Ekonomski uticaj takvih napada je vidljiv kratkoročno kao i dugoročno. Kratkoročno, tržišta kapitala se mogu zatvoriti; dok dugoročno ulaganje može prestati. Dakle, poduzeća moraju biti uključena u nastojanja da se stvori okruženje koje sprječava razvoj nasilnog ekstremizma: to bi moglo uključivati doprinos u razvoj sigurnosne strategije i politike, te njihovu aktivnu ulogu u njihovoj provedbi.

VLADE IMAJU PRIMARNU ODGOVORNOST ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV NASILNOG EKSTREMIZMA, ISTOVREMENO ŠTITEĆI LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE.

ULOGA CIVILNOG DRUŠTVA

          Prednosti angažovovanja civilnog društva, posebno nevladinig organizacija, medija i lokalnih zajednica, su dugo bile zanemarene u razvoju sigurnosnih politika i strategija.

Civilno društvo mora biti osposobljeno da:

• Pruži nezavisnu vanjsku analizu  i stručnost o sigurnosnoj situacij i pitanju nasilnog ekstremizma;

• Učestvuje u definisanju politika, strategija i akcionih planova;

• Širi svijest među članovima državnih institucija i građanima o nasilnom ekstremizmu;

• Pomaže u izgradnji kapaciteta sigurnosnih institucija i nevladinih organizacija;

• Poboljša komunikaciju sa određenim grupama, a posebno mladima koji se smatraju podložnim na indoktrinaciju i regrutovanje u nasilne ekstremističke organizacije;

• Doprinese kampanjama i drugim aktivnostima za provedbu zakona institucija koje nastoje delegitimizitati nasilne ekstremističke organizacije, te učestvovati u rehabilitaciji njihovih članova;

• Spriječi zloupotrebu sredstava i infrastrukture NVO u procesima finansijranja nasilnog ekstremizma;

• Organizuje i provodi kampanje protiv govora mržnje i promovira pozitivne priče među mladima.

ULOGA ŽENA

Uključenost žena iz svih sfera, uključujući aktivistkinje, nastavnice i članice porodice, od vitalne je važnosti u učinkovitu borbu protiv nasilnog ekstremizma. Njiovo učešće u stvaranju politike je presudno kako bi se osigurlano da su sva gledišta uzeta u obzir i da su obrađeni oblici regrutovanja koji specifično ciljaju na njih. Treba prepoznati doprinos žena promoviranju kontra-narativa jer on može imati više odjeka kod određene publike. Njihov aktivizam o plitičkim, socijalnim, ekonomski, kulturnim ili obrazovnim pitanjima može dodatno doprinjei stvaranju alternativnih narativa. Osiguravanje avnopravnosti spolova u sigurnosnim i drugim državnim tijelima može poboljšati percepciju javnosti o pooliciji i drugim institucijama.

ULOGA MLADIH

Nezaposleni, neobrazovani i nezadovoljni mladi ljudi predstavljaju grupu visoog rizika. Organizacije mladih trebaju podsticai socijalno uključivanje mladih na svaki mogući način. Ove organizcaije su često u poziciji da uključe mlade ljude na način na koji druge to ne mogu. Mladi imaju važnu ulogu u stvaranjju i prenošenju kontra-priča protiv govora mržnje i nasilnog ekstremizma putem društvenih mreža i interneta.

ULOGA OBRAZOVNOG SEKTORA

Važnost obrazovnih ustanova u odbacivanju diskriminacije, segregacije i politizacije obrazovanja se ne može dovoljno naglasiti s obzirom da ovi elementi mogu u velikoj mjeri doprinjeti nasilnoj radikalitaciji mladih ljudi. Prosvjetni radnici bi trebali pomoći u širenju pozitivnih priča o društvenim vrijednostima, tolernciji, otvorenosti i povezanosti da bi se podrijevali narativi nasilnog ekstremizma. Oni bi takošer trebali biti obučeni za otkrivanje simptoma nasilnog ekstremizma u ranoj fazi, i biti opremljeni srestvima kako bi osposobili podlože studente da se suprotstave i sami dovedu u pitanje nasilni aktetremizam. Roditeljima se treba pristupiti kao prema partnerima u spječavanju ovih pojava.

ULOGA VJERSKIH ZAJEDNICA I USTANOVA

Iako je od suštinskog značaja da se izbjegne prekomjerno pojednostavljivanje nasilnog ekstremizma kao vjerskog fenomena ili problema za određenu vjersku grupu, uloga koju mogu imati vjerske vođe i zajednice može biti neprocjenjiva. Oni mogu u velkoj mjeri doprinjeti delegitimiziranju nasilnog ekstremizma razvijanjem "veze" između djela nasilnog ekstremizma i vjerskih uvjerenja i prakse. Oni su također jedinstveno pozicionirani da grade povjerenje između državnih tijela i javnosti, promoviranju međusobnu toleranciju među društvenim grupama, te da pruže neposrednu i efikasnu pomoć pojedincima pod rizikom radikaliziranja.

ULOGA MEDIJA

Mediji, bilo da se radi o javnim ili privatnim, štampanim ili elektronskim, imaju višedimienzionalnu ulogu. Oni su važan partner u prevenciji i borbi protiv nasilnog ekstremizma i ublažavanju posljedica nasilja. Mediji mogu pomoći da se podigne svijest građana o opasnostima nasilnog ekstremizma i promovirati mehanizme za rješavanje ovog izazova. Važno je naglasiti da, umjeso da se fokusiraju na počinitelje nasilnog ekstremizma i analiziranje njihovih motiva, mediji bi trebali posvetiti veću pažnju lokalnim herojima koji se svojim riječima i djelima bore protiv nasilnog ekstremizma, kao i diskutovanju o tome kako su snažne zajednice koje odlikuju zajedničke vrijednosti i poštovanje u mogućnosti da prevaziđu ovakve napade.

Sigurnostni sektor ne smije zanemariti ulogu medija kao sredstva komuniciranja sa javnošću i kao partnera za povećanje trasparentnosti svoga rada. Partnerstvo između sigurnosnog sektora i medija mora biti izgrađeno na principu povjerenja i jasnih procedura u vezi sa pružanjem  pravovremenih i tačnih informacija u slučaju napada, posljedicama i poduzetim mjerama. Stoga postoji potreba za ulaganjem u razvoj vjetšna gasnogovornika i novinara kako bi se osiguralo kvalitetno izvještavanje o nasilnom ekstremizmu.

ZAKLJUČAK

Nasilni ekstremizam predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov koji zahtijeva sveobuhvatan i jedinstven odgovor države i društva.

Dio tog odgovora se mora koncentrisati na sistemsko rješavanje društvenih i ekonomskih uslova koji pogoduju nastanku i šerenju nasilnog ekstremizma.


Za uspjeh takvog odgovora mora se osigurati poštivanje ljudskih prava, osnovni sloboda i vladavine prava.

SVI IMAJU ULOGU U PREVENCIJI I BORBI  PROTIV NASILNOG EKSTREMIZMA!

N.Ć.

OSCE Mission u BiH: Prevencija i borba protiv nasilnog ekstremizma, SVI IMAJU ULOGU!

Nasilni ekstremizam i terorizam su ozbiljne sigurnosne prijetnje, koje zahtijevaju sveobuhvatan odgovor na svim nivoima.

ŠTA JE NASILNI EKSTREMIZAM?

          Iako ne postoji jedinstveno prihvaćena definicija nasilnog ekstremizma, ovaj fenomen se obično karatkerizira kao:

"PODRŠKA ILI VRŠENJE NASILJA NAD DRUGIM LJUDSKIM BIĆIMA U KORIST POLITIČKIH CILJEVA"

TAKVO NASILJE SE VRŠI, BEZ OBZIRA NA VJERU, RASU, ETNIČKU PRIPADNOST, SPOL ILI SEKSUALNU ORIJENTACIJU.

U izradi ove definicije treba napomenuti određene ključne karakteristike:

• Ekstremizam nije sinonim za nasilni ekstremizam. One se samo javlja kada se radiklane ideje ili uvjerenja nasilno nameću drugima, bilo da  se radi o članovima porodice, široj grupi/društvenoj zajednici ili društvu u cjelini, kao jedini ispravan kodeks ponašanja i djelovanja.

• Počinitelji nasilnog ekstremizma pokušavaju dobiti identitet koji će im pružiti šitu podršku i opravdati ili legitimizirati nasilje. U tom smislu, identitet se najčešće traži kroz pripadnost određenoj regiji, rasiji, etničkoj ili nacionalnoj grupi, pokretu, itd.

• Pravo na vlastiti stav ili ideju, čak i ekstremnu, spajaju sa nasiljem. Bez obzira na to kako se stav može opravdati općeprihvaćenim ljuskim pravima i slobodama, nasilno nametanje takvih stavova se ne može opravdati

• Djela nasilnog ekstremizma često imaju za cilj izazvati gubitak ljudskih života, ekonomsku ili materijalnu štetu, ili jednostavno stvoriti nemir ili strah.

          Dakle, nasilni ekstremizam, s obzirom na njegove uzroke, način provedbe i posljedice, je složen fenomen i prestavlja izazov koji zahtijeva napore svih nas. Bez obzira na bilo kakve navodne motivacije, nasilni ekstremizam nema mjesta u bilo kojem društvu. Zajednice moraju učiniti sve što mogu da se on spriječi, a i biti dovoljno jake da izdrže pojave nasilnog ekstremizma.

ŠTA POGODUJE ŠIRENJU NASILNOG EKSTREMIZMA?

Ekstremizam postoji u svim društvima i poličikim sistemima, u demokratskim društvima kao i u diktaturama. Teorija koju zagovara veliki broj ljudi koji su upoznati sa prirodom nasilnog ekstremizma navodi da nasilje počinje tako gdje demokratski procesi prestaju.

U demokratskim društvima gdje postoji kultura dijaloga u kojem se mogu raspravljati suprotstvaljena, pa čak i ekstremna mišljenja, prostor za nasilni ekstremizam je znatno smanjen. U takvim društvima, ekstremne ideje podliježu većoj kontroli i poboljšanom međusobnom razumijevanju. U tom smislu, otvorenost države i društva ima neposredan utjecaj na izglede da ekstremizam poprimi nasilnu formu.

U DEMOKRATSKIM DRUŠTVIMA GDJE POSTOJI KULTURA DIJALOGA U KOJEM SE MOGU RASPRAVLJATI SUPROTSTAVLJENA, PA ČAK I EKSTREMNA MIŠLJENJA, PROSTOR ZA NASILNI EKSTREMIZAM JE ZNATNO SMANJEN.
U TAKVIM DRUŠTVIMA EKSTREMNE IDEJE PODLIJEŽU VEĆOJ KONTROLI I POBLJŠANOM MEĐUSOBNOM RAZUMIJEVANJU.


U slučaju da takva otvorena i slobodna komunikacija ne postoji, ekstrmisti se izoliraju, sami sebi određuju ograničenja ili se umjesto toga opredjeljuju na nasilje.

Pomak prema nasilju od strane pojedinaca ili grupa nije neizbježan, ali je sve vjerovatniji pod sljedećim uslovima:

     -     visok nivo nezaposlenosti;
     -     ekonomska kriza; i / ili
     -     društvena izolacija.

U kombinaciji, ovi uslovi često mogu dovesti do:

     -     gnjeva zbog statuta u društvu i nezadovoljstva državnim aparatom; i
     -     dubokog osjećaja nepravde i osjećaja izigranosti od strane sistema.

STOGA JE POTREBNO RADITI KAKO BI SE SISTEMATSKI ELIMINISALI DRUŠTVENI I EKONOMSKI USLOVI KOJI POGODUJU NASTANKU I ŠERNJU NASILNOG EKSTREMIZMA, KAO I PREDUZELE MJERE ZA PREVENCIJU I SUZBIJANJE NASILNOG EKSTREMIZMA.

PROMOCIJA NASILNOG
EKSTREMIZMA I REGRUTOVANJE
SLJEDBENIKA

          Rana intervencija kako bi se spriječila pojava nasilngo ekstremizma je od suštinskog značaja ali prestavja i izazov. U smislu promocije i regrutovanja, koje se uglavnom obavlja putem interneta, nasilne ekstremističke grupe imaju moderan koncept djelovanja slično snažnim globalnim brendovima.

Kroz "online" reklame i aktivne profile na društvenim mrežama, takve grupe su u velikoj mjeri u stanju privući i registrovati nove članove na isti način kao i globalne korporacije.

Promotivni video materijali često prikazuju romanticizirani ideal, izostavljajući pokolj sa ratišta i bol žrtava i preživjelih, njihovih porodica i pprijatelja. Spremnost pojedinca na borbu i žrtvovanje za dobrobit grupe se slavi u nedostatku bilo kakvog racionalnog razmišljanja o stvarnim uzrocima vlastitog nepovoljnog položaja u društvu. Snimke brutalnih aktivnosti su rezervisane i namijenjene za komunikaciju sa neprijateljem, prijetnje, ucjene i "prezimanje odgovornsoti" za teroristička djela.

Internet forumi se uglavnom uspostavljaju nakon nesretnog događaja koji "potvršuje negativan narativ protiv društva ili države" i koriste se za dalju inodktrinaciju.

Osim interneta, imovina i i infrastruktura (često legitimnih) organizacija civilnog društva i tradicionalni mediji se koriste za promovisanje nasilnog ekstremizma i pridobivanje novih članova.

Ova ista infrastruktura koristi se za financiranje nasilnih ekstremističkih frupa koje često funkcionišu slično mrežama organizovanog kriminala.

Za razlku od onih angažovanih za "prvu liniju vatre", koji mogu biti prisiljeni izgubiti svoje živote, promoteri, treneri, organizatori i pokrovitelji su često visoko obrazovani, dobro zabrinuti i zaštićeni, vješti korisnici informacijskih tehnologija, sa superiornim komunkacijskim vještinama koji se korsite za afirmaciju identiteeta koji organizacija uživa. Oni su često povezani sa prganizovaniim kriminalom. Ove osobe najčešće nisu spremne rizikovati vlastite živote.

PODLOŽNE DRUŠTVENE GRUPE

          Glavne ciljne grupe za regrutovanje su nezaposleni, otuđeni i i neobrazovani pojedinci ili izolovane društvene grupe, sa jakim osjećajem društvene nepravde i osjećajem izdaje od strane države. Nasilni ekstremisti često uspijevaju u manipulaciji kada ponude dodatnu negativnu priču o državi i društvu iz kojeg se ciljana publika već osjeća otuđeno, i pozitivne narative o vrijednostima onih koji su već uključeni u djela nasilja i terora.

          Država i društvo u cjelini moraju poboljštati komunikaciju sa podložnim pojedincima i grupama, raditi na pitanjima osjećaja otuđenosti i stvoriti mogućnosti za njihovo uključivanje u društvo. Međutim, komunikaciju

GLAVNE CILJNE GRUPE ZA REGRUTOVANJE SU NEZAPOSLENI, OTUĐENI I NEOBRAZOVANI POJEDINCI ILI IZOLOVANE DRUŠTVENE GRUPE SA JAKIM OSJEĆAJEM DRUŠVENE NEPRAVDE I OSJEĆAJEM IZDAJE OD STRANE DRŽAVE.

često ne može inicirati policija ili sigurnostne službe jer takvi pojedninci i grupe imaju tendenciju da izbjegavaju državne agencije.
Stoga nevadine organizaije imaju važnu ulogu u uspostavi dijaloga, podsticanju učešća i radu na smanjenju privlačnosti nasilnog ekstremizma.

KAKO ODGOVORITI NA IZAZOV
NASILNOG EKSTREMIZMA?

          Odgovor na izazov nasilnog ekstremizma zahtijeva cjelovit pristup koji doseže izvan sigurnosti i odbrane i uključuje cijelo društvo. U skladu sa tim, nekoliko rezolucija i deklaracija Ujedinjenih nacija i regionalnih organizacija, ključujući i Organizaciju za sigurnost i saradnju u Evropi, ukazuju na potebu za sveobuhvatnim nacionalnim pristupom prema fenomenu nasilnog ekstremizma, dopunjujući regionalnu i globalnu saradnju i koordinaciju.

Ovaj pristup na državnom nivou obuhvata koordiniranu akciju vladinih institucija, privatnog sektora, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija. To također zahtijeva opću saglasnost, strpljive instutucije i izgradnju kapaciteta na svim nivoima, te saradnju raznolikih aktera.

Prvi korak - postizanje općeg sporazuma o sveobuhvatnom odgovoru na izazove nasilnog ekstremizma  zahtijeva pokretanje društvenog dijaloga u svrhu ocjenjivanja potreba, definiranja mjera i strukturiranja aktivnosti i uloge svig pranera u brobi protiv nasilnog ekstremizma.

Riječ autora:

Ovo je samo početak cjelokupne teme o nasilnom ekstremizmu, a u nastavku ću vam pokušati prenijeti šta je to društveni dijalog kao odgovor na nasilni ekstremizam. Tekst je preuzet i priređen iz glavnog prospekta OSCE-a u BiH.


Priredio: Nijaz Ćehaja